Translate

21. 2. 2013.

Aflatoksin - šta sad?





Mnoga pitanja iz tapkanja u mraku, pojave se tek onda kad iskoči problem, otkriven najčešće, nečijom savešću.
Zdravstvena ispravnost namirnica?
Prvo pitanje:
Da li uopšte znamo šta jedemo, koliko smo sigurni u to da je ono što jedemo prošlo odgovarajuće kontrole?
Drugo pitanje:
Vredi li uopšte da lupamo glavu o tome, kad smo zarobljenici zemljišta, neba i onoga što urade ili ne urade oni koji su na odgovarajućim pozicijama?




Šta su aflatoksini?

Aflatoksini su toksični produkti plesni Aspergillus flavus, koji mogu biti prisutni u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krompiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog porekla, posebno mleku, ako su životinje hranjene kontaminiranom stočnom hranom.
Ta plesan može zahvatiti sve procese od uzgoja i žetve, preko skladištenja do prerade, njena pojava uslovljena je klimom, geografskim položajem, agrotehničkim merama i načinom prerade sirovina.
Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe i izazivaju rak jetre.
Američka Agencija za hranu i lekove (FDA) smatra da kad su u pitanju aflatoksini nije moguće postizanje apsolutne sigurnosti hrane, odnosno da maksimalno dopuštena količina bude jednaka nuli. Povremena konzumacija malih količina aflatoksina je neizbežna, ali u tom slučaju FDA smatra da je rizik za pojavu bolesti vrlo nizak.

Institut za javno zdravlje Srbije "Milan Jovanović Batut" saopštio je da niske koncentracije aflatoksina izmerene u mleku i procenjeno vreme za koje neko tome moze biti izložen, ne mogu predstavljati značajan uzrok poremećaja zdravlja stanovništva. 

"Uticaj aflatoksina na ljude, kao i na životinje, zavisi od doze i dužine trajanja izloženosti", ukazuje se u saopštenju i dodaje da "iako postoje primeri za akutna epidemijska trovanja visokim dozama aflatoksina, hronična izloženost je daleko značajnija". 

Institut u saopštenju navodi da izvori aflatoksina u ishrani mogu biti žita: pšenica, proizvodi od pšenice, ovas, kukuruz, ali i jezgrasto voće: kikiriki, susam, zatim proizvodi od voća, kakaovac i začini. 

"Samo prisustvo aflatoksina ne menja ukus i miris hrane", dodaje se. 


Institut za javno zdravlje je naveo da postojanje propisa koji regulišu maksimalno dozvoljene količine aflatoksina u namirnicama, kao i praćenje prisustva aflatoksina redovnim kontrolama zdravstvene ispravnosti, predstavljaju najbolje mere za zaštitu stanovništva. 





Objektivan rizik je da se aflatoksin pojavi osim u mleku i u raznim mlečnim proizvodima, jajima, živinskom i drugom mesu, izjavio je za Tanjug sekretar Udruženja Privredne komore Srbije (PKS) Željko Brozović. 

Može da se pojavi u svim proizvodima životinja koje su hranjene kontaminiranom stočnom hranom. On ističe da je glavni problem stočne hrane neadekvatna kontrola silaže, jer je svega četiri odsto industrijski registrovanih proizvodjača, dok je ostatak u sivoj zoni.

"Ako kravi muzari prestanete da dajete zaraženu hranu, za nedelju dana ona može da izbaci toksine iz organizma i da daje zdravo mleko", tvrdi Brozović. 


Mleko u Srbiji je ispravno i svi nalazi su u granicama dozvoljenog, kaže direktorka za korporativne i regulatorne odnose Denjub fuds grupe Svetlana Glumac.

Glumac je napomenula da je do pre dve godine dozvoljena količina aflatoksina bila maksimalno 0,50 miligrama po litri mleka, a da je u međuvremenu domaće zakonodavstvo pooštrilo kriterijume pa je sada dozvoljena granica 0,05.

"Tako ispada da sada pijemo zdravo mleko, a do pre dve godine nismo. U SAD, kao i u većini zemalja u svetu, gornja granica je 0,5 miligrama i po tim kriterijumima naše mleko je idealno", poručila je Glumac.


Pitam se: zašto volimo da se poredimo sa svetom po pitanju loših stvari?

To što statistike ukazuju na sve veći broj tumora, verovatno, nema ama baš nikakve veze sa hranom.

Stručnjaci: Kukuruz u Srbiji je zatrovan



Najveći deo ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji je kontaminiran i u sebi sadrži otrovne materije, izjavio je 30.11.2012.  generalni direktor preduzeća za kontrolu kvaliteta "SGS Srbija" Marinko Ukropina.

Ukropina je za  "Mađar So" rekao da je u njihovim laboratorijama utvrđeno prisustvo aflatoksinima u kukuruzu, najkancerogenijeg poznatog jedinjenja koje se može naći u hrani za  životinje.

Prema njegovim rečima, kontaminaciju kukuruza izazvala je suša i da se na osnovu ispitanih uzoraka može zaključiti da je svega 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbedno za ljudsku upotrebu.

- Do sada sprovedena ispitivanja ukazuju na koncentracije aflatoksina koje su iznad dozvoljenih i pozivaju na hitnu reakciju nadležnih državnih službi i svih subjekata u lancu proizvodnje, skladištenja, prodaje i prerade kukuruza - rekao je Ukropina.
Iako je problem identifikovan u postžetvenom periodu, nije kasno da se preko ozbiljnog akcionog plana zaštiti zdravlje svih konzumenta kukuruza i proizvoda od kukuruza -  rekao je Ukropina.




Osnovno pitanje koje se nameće je: Zašto se nije reagovalo tada? 
Još jednom se potvrdjuje da imamo sjajne stručnjake, ali da se kod nas sve odvija u teoriji, dok u praksi, nekako zatajimo. Na sopstvenu štetu.
Ima li to veze sa genetskim kodom?
Ima li to veze sa nebrigom za gradjane ove zemlje?
Dokle će se više, tražiti razlog u političkim prepucavanjima?

Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu

"Kod nas je, kao u Evropskoj uniji, dozvoljeno prisustvo aflatoksina 0,05 mikrograma po kilogramu, dok je u svim ostalim zemljama ta granica 0,5 mikrograma. Po našim rezultatima na osnovu analize hraniva, sadržaj aflatoksina u litru sirovog mleka je 0,024 do 0,49", kazao je novinarima profesor Dragan Glamočić.


Po njegovoj oceni, problem je u tome što se u Srbiji razlikuju propisi o dozvoljenom prisustvu aflatoksina u mleku, i u stočnoj hrani.

"Propise koji su dozvoljavali prisustvo 0,5 mikrograma u litru mleka pooštreni su pre godinu i po, dok propisi o kukuruzu i hranivima nisu menjani, i dozvoljavaju visok sadržaj aflatoksina. Ako ta hraniva koja su zakonski ispravna, dajemo životinjama, dobijamo povećanu koncentraciju tog mikotoksina i u mleku", objasnio je Glamočić.
Poručio je Ministarstvu poljoprivrede da razmisli o podizanju gornje granice dopuštenog prisustva aflatoksina u kukuruzu, "kako bismo se uskladili s ostatkom sveta", pošto je Srbija veliki proizvodjač kukuruza.

"Bolje je suočiti se s nečim i priznati, nego uništiti poljoprivredu i primarne proizvođače. Potrošači nisu ugroženi. Ne može niko da kaže da ljudi u Americi obolevaju više nego mi od kancera i drugih bolesti, a tamo su dozvoljene koncentracije mnogo veće od naših", kazao je Glamočić.

Ponovo se ja pitam: zašto se time nisu bavili prošle godine, kada se znalo da je kukuruz napala plesan? Zašto nisu odmah prošle godine intervenisali, kada svi tvrde da rešenja postoje i da su lako ostvariva? I sad su svi nešto u čudu. Šta je sa odgovornošću nadležnih?

Osnovno pravo potrošača je, valjda, da bude informisan. U ovom slučaju su svi akteri bili zaštićeni, osim nas, krajnjih konzumenata.
Informacije kojima smo bombardovani , čini se, služe, da se ionako nezaštićen potrošač, totalno sludi. Jedni, odgovorno tvrde da je mleko bezbedno, prebacujući sve na politički teren, drugi, isto odgovorno izjavljuju da mleko ne ispunjava zahteve propisa o dozvoljenoj dozi od 0,05 mikrograma/kg., u skladu sa tačkom 2.1.13. Pravilnika o dopunama pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje i o hrani i hrani za životinje za koju se utvrđuju maksimalno dozvoljenie količine ostataka sredstava za ishranu bilja (Sl.glasnik RS 28/2011);onda opet oni prvi tvrde da su granice dozvoljenosti u našoj zemlji daleko ispod granica drugih zemalja, Amerike, ( ne i Evropske Unije) pre svega, koje su prihvatile Codex alimentarius i tako unedogled. Te, zaraženo mleko se povlači, a ja se pitam koje je to mleko? Prodavnice su i dalje pune mleka sa iznetih spiskova o zaraženom mleku u javnosti.


 U medjuvremenu, ovde, negde, odvija se stvaran život u kome treba donositi svakodnevne odluke. Jedna od njih je:Kupovati mleko? Pitanje je sad.

US food and drug administration nisu odredili donju granicu koja je bezbedna kada je u pitanju  rizik za izazivanje raka.
Aflatoksini se najčešće mogu naći u pirinču, kikirikiju, bademima, pistaćima,orasima.

Izmenjen je pravilnik, te je tako u zemlji Srbiji, dozvoljena doza aflatoksina 0,5mg/kg, ovim se štite proizvodjači i preradjivači. Jednog lepog dana, opet će biti vraćen na 0,05mg/kg., kako nam je pojašnjeno.



Ostaje nam samo nada da će dodavati apsorbente, onako kako je predvidjeno i trebalo da se radi još prošle godine. Da će konačno profunkcionisati famozni monitoring. 
Svako treba da razmišlja o sopstvenom zdravlju i donese odluku, kako reče naša ministarka zdravlja.


 Da li bi bilo fer od tih preradjivača, da na deklaraciji napišu da mleko koje ima iznad 0,25 mikrograma/kg nije za decu, što su tvrdili toksikolozi. Ili i oni menjaju svoje stručno mišljenje i uskladjuju sa novim pravilnikom? 

 Dok mnogi idu napred, mi idemo unazad i to objavljujemo na sva zvona. Ovim su zaštićeni svi, počev od farmera do preradjivača, svi osim, nas potrošača. Kome da verujemo? Pravilniku ili toksikolozima? Da prihvatimo sve kako jeste, kao da ništa nije bilo, osim političkog prepucavanja i nastavimo sa našim "nebitnim, malim" životima.


Toksikolozi se učutaše.
Mi, ćutimo i pijemo dobro mleko koje nam se smejucka na rafovima prodavnica. Dobro je , bar krave nisu ništa skrivile. Žive su i zdrave. Bar za sada.

Nama, potrošačima, ostaje da pokušamo da u ovom ludilu, sačuvamo svoju glavu, da ne bude po onoj staroj pojeo vuk magarca. A zna se ko je ovde nemoćni magarac.
Osim toga možemo se okrenuti alternativi. Suve smokve, rogač, kelj, soja i badem samo su neki od plodova koji sadrže više kalcijuma - nećete verovati-od kravljeg mleka. 
Pogledaj tekst: Kalcijum iz mleka ili?...



Izvor:
www.smedia.rs
Beta
www.021.rs
prva.rs
www.blic.rs


Нема коментара:

Постави коментар